Klaster hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA) objavio je analizu ključnih podataka domaće industrije videoigara za 2023. godinu. Analiza otkriva blagi pad prihoda i dobiti, dok je broj zaposlenih dosegnuo rekordnu razinu. Prihodi hrvatskih proizvođača videoigara u 2023. iznosili su 56,6 milijuna eura, što je smanjenje od 5,2 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu.

Dobit industrije pala je na 10,3 milijuna eura, za 2,7 milijuna manje nego u 2022. godini. Razdoblje 2019. – 2023. pokazuje da su prihodi i dobiti ostvareni prošle godine drugi najniži u proteklih pet godina, odmah iza 2019. CGDA napominje da pad prihoda i dobiti u hrvatskoj industriji prati globalne trendove, uz naglasak da ne postoji drastičan ili strukturni pad. Najveći prihodi ostvareni su 2020. godine, iznosili su 70,6 milijuna eura, dok je najveća dobit zabilježena 2022. s iznosom od 13 milijuna eura.

Prošle godine u industriji videoigara u Hrvatskoj radilo je 602 zaposlenika, od čega je 532 radnika bilo zaposleno u tvrtkama, dok je 70 osoba bilo samozaposleno. Analiza pokazuje i oštar pad broja vanjskih suradnika, koji je u 2023. smanjen za 23,5 posto u odnosu na prethodnu godinu. CGDA ovo tumači kao znak konsolidacije financija kroz prijenos angažmana s vanjskih suradnika na stalne zaposlenike, što dugoročno osigurava stabilnost i sigurnost i za poslodavce i za radnike.

Udio žena među zaposlenima u hrvatskoj industriji videoigara iznosi 29,39 posto, čime je Hrvatska u vrhu europskih zemalja kada je riječ o zastupljenosti žena u industriji videoigara. Nanobit, vodeća tvrtka na hrvatskom tržištu videoigara, zapošljava više od polovice svih žena u ovoj industriji. Osim toga, 13 posto tvrtki u sektoru zapošljava nehrvatske državljane, a među njima najviše je zaposlenika iz Ukrajine, SAD-a, Slovenije i Poljske.

Istraživanje CGDA, provedeno među 31 tvrtkom, pokazuje da su najveći izazovi s kojima se hrvatska industrija suočava povezani s obrazovanjem i poslovnom klimom. Obrazovni sustav dobio je ocjenu 4,2 od 10, a poslodavci ističu potrebu za povećanjem broja stručnjaka iz industrije među predavačima te za uvođenjem specijalizacija i prakse u obrazovne programe.

Od 2021. godine, Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) postao je ključna javna institucija za financiranje razvoja domaćih videoigara. Njihova su sredstva u nekoliko godina narasla čak četiri puta, a do sada su podržali 45 projekata s ukupnim iznosom od 520.000 eura. Novi natječaj predviđa dodatnih 300.000 eura za videoigre. Prema informacijama CGDA-e, HAVC osigurava do 15.000 eura po projektu za razvoj te do 34.000 eura za produkciju, dok industrija procjenjuje da bi optimalni iznosi trebali biti do 60.000 eura za razvoj i do 230.000 eura za produkciju.

Hrvatska industrija videoigara pretežno se orijentira na PC naslove, što je razlikuje od regije, gdje dominira razvoj mobilnih igara. Uz to, istraživanja pokazuju promjenu u popularnosti žanrova: sve više studija sada se odlučuje za strateške igre, dok je RPG, nekada najpopularniji, pao na peto mjesto.