Neke su stvari bolje manje, skučene. Imamo nekoliko primjera serijala gdje su fanovi istog često znali reći da je prvi, manji nastavak, imao više šarma i da su uski prostori i donekle prostrani a ograničeni dijelovi igre zapravo puno bolje gameplay iskustvo nego kad sve to krene u open-world. Batman: Arkham Asylum je jedan takav primjer, a njegov značaj je zapravo u nečemu drugom. AA je promijenio način na koji su ljudi gledali superhero igre, a isto tako je bila sjajno izvedena akcijska avantura koju su mnoge druge igre kasnije uzimale za uzor, a neke kopirale više, neke manje.

Batman: Arkham Asylum iz 2009. godine, razvijen od strane Rocksteady Studiosa, kao prva igra u serijalu Arkham, oduševila je svojom zrelom pričom, atmosferskim prikazom Gothama, revolucionarnim borbenim sustavom i genijalnim dizajnom okoliša. Usto je donio i originalnu priču  koja se nije direktno temeljila na određenom stripu, već je uzimala inspiraciju iz bogate mitologije Batmana. Scenarij je napisao poznati strip autor Paul Dini, jedan od ključnih kreatora animirane serije Batman: The Animated Series. Dini je donio zrelu, mračnu i napetu naraciju koja je uspjela savršeno obuhvatiti srž Batmanovog lika i njegov odnos s Jokerom. Igra započinje s Batmanom koji prati Jokera u Arkham Asylum, samo da bi ubrzo otkrio Jokerov plan za preuzimanje ustanove. Igra briljira u spajanju detektivskog rada, borbe i istraživanja, dok Batman koristi svoje detektivske vještine i razne gadgete kako bi riješio zagonetke i savladao neprijatelje. Skeniranje i igranje detektiva sa Batmanom je nešto što mnoge adaptacije ovoga superjunaka zaborave, ili ne daju dovoljno prostora. Bruce, tj. Batman, se kroz traumu svega u Gothamu bavi i forenzikom, dedukcijom, “kopanjem” i istraživanjem, što je došlo do izražaja u Arkham Asylumu, jedinom prostoru u kojem praktički igramo u igri. Što je za fanove Batmana kao ja, koji nisu ni percipirali da je toliko veliki taj Arkham Asylum, bio veliki doživljaj.

Posebna priča su i svi ostali negativci s kojima se borite kroz igru, a ne samo Joker. Naime, Joker oslobađa neke od Batmanovih najpoznatijih neprijatelja, uključujući Harley Quinn, Poison Ivy, Killer Croca, Riddlera i pretvara Arkham u smrtonosnu zonu.  Priča, pa s time i sama igra, istražuje Batmanov um, njegovu odlučnostborbu protiv unutarnjih demona, dok se suočava s Jokerovim kaosom. No, zapravo najveći uvid u Batmanovu psihu, kao i sjajnu boss bitku imamo sa Scarecrowom. Njegov serum straha i sve što se dogodi tijekom te bitke bila je prava grafička poslastica tog vremena, i jedna od najboljih bitaka u cijelom serijalu.

Iako priča nije adaptacija specifičnog stripa, crpi inspiraciju iz nekoliko poznatih izvora, poput “Arkham Asylum: A Serious House on Serious Earth” (Grant Morrison i Dave McKean),  “The Killing Joke” (Alan Moore) – zbog odnosa Batmana i Jokera te spomenute legendarne animirane serije, zbog koje smo imali mnoge glasovne glumce iz TAS-a i u ovoj igri, prvenstveno Mark Hamilla kao Jokera te legendarnog Kevin Conroya kao Batmana.

Freeflow Combat sustav borbe je najrevolucionarnijih aspekata gameplaya koji je postao standard za mnoge akcijske avanture kasnije. Ovaj sustav je naglašavao tečne i intuitivne borbene mehanike, tako da se s jednostavnim ulaskom u combo obavlja povezaivanje sa drugim potezima, oružjima i gadgetima stvarajući još veće comboe, a implemetiranje obrambenih poteza je također bilo moguće. Iako za neke jednostavno button mashanje, ipak je AA donio više od toga i to postane jako brzo jasno, kao i sustav level upanja koji je bio jasan i jednostavan te, na kraju, iznimno zabavan.

Umjesto da se oslanja samo na akciju, Arkham Asylum je pokazao kako se videoigre mogu koristiti za dublju, emotivniju i imerzivniju priču, te pokazati kako Batman kao lik nudi nešto više. Možda ne nešto toliko superherojski i kul, ali nudi nešto više.  AA  je inspiriro igre poput Marvel’s Spider-Man, koje su kasnije usvojile sličan pristup balansiranju emotivne naracije s dinamičnim gameplayom. Jednostavna, ali snažna radnja igre, upotpunjena s mračnom atmosferom i genijalnom glumom, pomogla je Arkham Asylumu da se istakne u to vrijeme.

Nastavak je proširio svijet igre, postao je, kako smo već napomenuli, dosta open-worldast i veći, omogućivši istraživanje Gothama. Iako je City donio veću slobodu, i sjajne lokacije i priču neki smatraju da je izgubio fokus, klaustofobiju i ugođaj koji je Arkham Asylum imao. Tjeskobna atmosfera azila, koja savršeno odgovara Batmanovom liku, zamijenjena je otvorenijim, ali manje intenzivnim okruženjem. I dalje se kod mnogih ”lome koplja” koja je bila bolja igra, a najrjeđe se spominje Arkham Knight (2015.) koji je donio Batmobile kao središnji element gameplaya, što je podijelilo fanove. Dok je tehnologija bila impresivna, mnogi su smatrali da su misije s Batmobilom pretjerane i da su odmaknule igru od prvotnog stila serijala. A i priča, u konačnici, nije donijela puno novoga niti iznenađujućega, iako je uspjela završiti trilogiju na zadovoljavajući način.

Batman: Arkham Asylum postavio je temelje za mnoge moderne akcijske igre. Njezin borbeni sustav inspirirao je naslove poput Marvel’s Spider-Man i Middle-earth: Shadow of Mordor, dok su njezin dizajn svijeta i način pričanja priče postali zlatni standard za superhero igre, kao Avengerse i Guardians of the Galaxy. Mnoge igre su pokušale replicirati njezin uspjeh, ali rijetko koja je dosegnula istu razinu kvalitete. No, opet to ostavljamo vama da procijenite i date svoj sud. A i svakako zaigrate igru, ako je  nikada niste.

S više od 10 milijuna prodanih primjeraka i brojnim nagradama, Arkham Asylum ostaje ne samo ključni naslov za ljubitelje Batmana, već i za sve koji cijene vrhunski dizajn i inovaciju u gaming industriji.